Pogled u sebe

Home
Croatia
Zagreb
Pogled u sebe

Mentalno zdravlje mladih Dom Zdravlja Zapad i CroMSIC, Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska, pokreću projekt s temom Mentalnog zdravlja mladih.

U sklopu projekta planiramo organizirati ciklus predavanja, filmskih večeri i radionica u kojima će detaljnije biti obrađene teme iz psihijatrije i psihologije uz gostovanje stručnjaka koji će moderirati raspravu. Cilj ovog projekta je promicati edukaciju studenata, osvijestiti važnost mentalnog zdravlja te potaknuti studente na promišljanje.

04/06/2025

Kada netko pita kako se osjećate, a vi se zaustavite jer jednostavno ne znate kako odgovoriti - ne zato što ne želite reći, već zato što u glavi vlada tišina tamo gdje bi trebale biti riječi za osjećaje. To je aleksitimija, stanje koje je 1973. godine opisao Peter Sifneos koristeći grčke riječi koje znače "bez riječi za osjećaje".

Aleksitimija nije bolest već način funkcioniranja koji varira od osobe do osobe. Dok neki ljudi precizno identificiraju najsuptilnije nijanse osjećaja, drugi žive u "emocionalnoj magli" gdje sve sažimaju u kategorije "dobro" ili "loše". Istraživači poput Bagbyja i Taylora (1991) ističu da je aleksitimija stabilna crta ličnosti, a ne (prolazno) stanje.

Osoba s aleksitimijom može znati da joj je "teško", ali ne može razlikovati je li to tuga, ljutnja ili anksioznost. Emocije se miješaju s fizičkim senzacijama pa stres postaje "knedla u grlu" bez jasnog razumijevanja što se događa na emocionalnoj razini. Posebno je zanimljivo kako ove osobe nerijetko sanjaju banalne scenarije poput odlaska u trgovinu, umjesto simboličkih, emotivno bogatih snova.

Aleksitimija povećava rizik za druge psihičke i fizičke probleme, istovremeno čineći konvencionalne terapije manje učinkovitima. Primjerice, kada terapija zahtijeva "govorenje o osjećajima", osoba bez "vokabulara" za emocije može se osjećati frustrirano ili pak zbunjeno.

28/05/2025

- VRIJEME ZA BRIGU (WORRY TIME)

"Ma šta se ti toliko brineš više?" - zvuči poznato? Ako si ikad čuo ovo pitanje nakon što si pokušao podijeliti što te muči – nisi sam.

Briga je prirodan dio ljudskog iskustva, ali kad preraste u iscrpljujuće preokupacije, korisno je imati alat koji pomaže staviti misli „na pauzu“. Jedna od takvih tehnika samopomoći je Worry Time Scheduling – svjesno i strukturirano odvajanje vremena u danu za brigu. Ova metoda ne ignorira tjeskobu, već je smješta u okvir: brini se, ali u točno određeno vrijeme. Time se smanjuje stalno „vraćanje“ mislima tijekom dana i stvara osjećaj veće kontrole nad vlastitim umom.

Pogledajte i prolistajte kroz objavu za konkretne korake kako realizirati ovu tehniku – jer možda ne možemo prestati brinuti preko noći, ali možemo naučiti kad je vrijeme za to.

21/05/2025

[ - POREMEĆAJI HRANJENJA]

Kroz povijest, poremećaji hranjenja odražavali su složenu mrežu društvenih, kulturoloških i znanstvenih utjecaja svog vremena...

Od antičkih shvaćanja religiozne prirode do suvremenih dijagnostičkih kriterija, naše razumijevanje ovih stanja kontinuirano se mijenja (i vjerojatno će se nastaviti mijenjati). Dok su stoljećima ekstremni oblici posta bili glorificirani kao znak duhovne čistoće, moderno doba donijelo je medikalizaciju i znanstveni pristup tim fenomenima. Ipak, kulturni kontekst i dalje oblikuje kako percipiramo tijelo, hranu i ideal "ljepote". Današnje razumijevanje poremećaja hranjenja proizvod je dugog evolucijskog p**a - od moralne osude do biopsihosocijalnog modela koji prepoznaje kompleksnost ovih stanja. Promatrajući povijesni razvoj odnosa prema poremećajima hranjenja, možemo bolje razumjeti trenutne pristupe liječenju i prevenciji, ali i prepoznati predrasude koje još uvijek ograničavaju napredak u ovom području (bez obzira govorimo li o razvoju novih tretmanskih programa, destigmatizaciji ili stjecanju novih znanstvenih spoznaja).

17/05/2025

Dragi svi,

nastavljamo s našim ciklusom predavanja o psihoterapiji, a sljedeće psihoterapijsko usmjerenje koje ćemo istražiti je Art terapija - spoj kreativnog izražavanja i terapijskog rada.

Art terapija oblik je psihoterapije koji koristi različite umjetničke tehnike (poput crtanja, slikanja, modeliranja) kao sredstvo za izražavanje osjećaja, promicanje osobnog rasta te bolje razumijevanje naših unutarnjih procesa. Namijenjena je svima, bez obzira na prethodno umjetničko iskustvo - jer naglasak nije na umjetničkoj vještini, već na procesu izražavanja (ali o tome više na samom predavanju)

Predavanje će održati Tara Beata Racz, magistra psihologije i akademska slikarica koja će nas uvesti u osnove art terapije i njezinu primjenu u psihoterapijskom radu (više o predavačici možeš pronaći u objavi).

📅 Kad: utorak, 20. svibnja u 18:00 h
📍 Gdje: online putem Zoom platforme (link za prijavu nalazi se u opisu profila, a samu poveznicu za predavanje dostavit ćemo mailom na dan predavanja)

Prijavi se ovdje: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd2h9aqA2TOxwN7h8kkV5ZxxGiFZQGPw2szw-DBzqH62440Ng/viewform?usp=sharing&ouid=100474320660413341127

** članovi CroMSIC-a prijavljuju se putem CroMSIC web aplikacije te će za sudjelovanje ostvariti 10 bodova.

Pozivamo vas da nam se pridružite i proširite svoje znanje o ovom jedinstvenom terapijskom pristupu!

Veselimo se vašem dolasku!
Vaš Pogled u sebe tim 💚

09/04/2025

Predstavlja li limerencija prirodnu fazu emocionalne privrženosti ili obrazac opsesivne idealizacije?

Limerencija je intenzivno emocionalno stanje koje karakterizira snažna, opsesivna želja za drugom osobom, a obično se doživljava u ranim fazama romantične ljubavi. Termin je osmislila psihologinja Dorothy Tennov 1979. godine [Knjiga: Tennov, D. (1979). Love and Limmerence: The Experience of Being in Love. New York: Stein and Day.]

Glavne karakteristike limerencije:
• Nametljive misli o objektu želje koje otežavaju koncentraciju
• Snažna čežnja za uzvraćanjem osjećaja, često praćena tjeskobom
• Pojačane fiziološke reakcije poput ubrzanog pulsa, znojenja i tremora
• Emocionalna ovisnost o znakovima pažnje druge osobe
• Idealizacija osobe gdje se pozitivne osobine preuveličavaju

Limerencija se razlikuje od zrele ljubavi po svojoj nestabilnosti, opsesivnosti i usmjerenosti na vlastite osjećaje umjesto na dobrobit druge osobe. Obično traje između šest mjeseci i tri godine, nakon čega se može transformirati u drugačiji oblik ljubavi ili postupno nestati.

02/04/2025

Zamislite da ste istodobno istraživač i predmet istraživanja vlastitog uma? ⏳ Ukoliko vam uopće nije jasno o čemu pričamo - ova je objava za vas!

Bihevioralni eksperiment sustavan je pristup osobnom razvoju koji kombinira psihologiju i znanstvenu "metodologiju" (tehnika je inače jedna od najčešće korištenih u okviru KBT-a o kojem ste imali priliku više čuti u okviru našeg ciklusa predavanja o psihoterapiji). Srž bihevioralnog eksperimenta leži u mogućnosti da postanete aktivni sudionik vlastitih mentalnih procesa umjesto pasivnog promatrača. Kao što znanstvenici postavljaju hipoteze, proučavaju varijable i pažljivo bilježe rezultate, tako i vi počinjete svjesno i sustavno istraživati aspekte svog unutarnjeg doživljaja. Ovaj pristup vam omogućuje da preispitate uvriježena uvjerenja, izazovete ograničavajuće obrasce ponašanja i otkrijete nove perspektive koje su do sada bile skrivene iz vašeg vidokruga.

Ključna prednost ove tehnike jest njezin empirijski temelj. U okviru ove tehnike izravno provjeravate što se stvarno događa kada promijenite određene aspekte svog razmišljanja ili ponašanja. To je poput osobnog laboratorija gdje možete eksperimentirati s vlastitim mentalnim strategijama, prikupljajući konkretne dokaze o tome što "funkcionira", a što ne. Najkorisniji aspekt ovog pristupa jest njegova fleksibilnost i primjenjivost na različite izazove - bilo da se radi o suočavanju s anksioznošću, prevladavanju negativnih misaonih obrazaca, poboljšanju međuljudskih odnosa ili jednostavno istraživanju vlastite osobne dinamike. Svaki eksperiment postaje prilika za učenje, rast i transformaciju, pretvarajući izazove u mogućnosti za dublji self-uvid i osobni razvoj.

26/03/2025

Od drevnih civilizacija do modernog doba, anksioznost je pratila ljudski rod poput nevidljive sjene. Druga objava u nizu naših tekstova o povijesnom razvoju shvaćanja psihičkih fenomena bavi se upravo anksioznošću - stanjem koje je mijenjalo svoje lice, tumačenje i društveni status kroz stoljeća.

U ovoj objavi pratimo transformaciju od vremena kada su simptome anksioznosti pripisivali nadnaravnim silama, preko razdoblja kada su je smatrali "bolešću živaca" rezerviranom za više društvene slojeve do današnjih znanstveno utemeljenih spoznaja o njezinim neurobiološkim osnovama. Kako su stari Grci tumačili osjećaj panike? Što je hipohondrija značila viktorijancima? Kada su anksiozni poremećaji prvi put klasificirani u medicinske priručnike? Kroz priču o anksioznosti otkrivamo kako su kulturološki konteksti, filozofske struje i znanstvena otkrića oblikovali naše razumijevanje ovog univerzalnog ljudskog iskustva, razbijajući predrasude i otvarajući put prema empatičnijem razumijevanju anksioznosti kao takve.

19/03/2025

Zamislite trenutak kada znate da biste trebali napraviti nešto korisno, produktivno ili zdravo, ali istovremeno vas nešto potpuno drugo povlači u suprotnom smjeru. Upravo je to akrasija - termin koji opisuje situaciju kada svjesno biramo manje poželjno ponašanje unatoč tome što znamo da bi trebali činiti nešto drugo (što bi bilo bolje za nas).

U ovom segmentu "A znaš ono, kako se to zove?" dublje ćemo se pozabaviti rijetko korištenim, ali fascinantnim terminom koji precizno opisuje unutarnji konflikt koji mnogi doživljavaju, a često nisu znali da ima ime. Akrasija je poput unutarnjeg "kratkog spoja" između onoga što intelektualno razumijemo kao ispravno i onoga što emotivno or naviknutno činimo. Termin potječe iz grčkog jezika, spajajući "a" (bez) i "kratos" (moć), doslovno označavajući stanje "bez kontrole". To je više od obične prokrastinacije - radi se o aktivnom, ali iracionalnom odabiru onoga što je manje poželjno, čak i kada potpuno jasno razumijemo posljedice suprotnog izbora.

12/03/2025

🤍 [NASTAVAK CIKLUSA PREDAVANJA O PSIHOTERAPIJSKIM PRAVCIMA] 💚

Dragi naši,

velika nam je čast pozvati Vas na predavanje o Kognitivno-bihevioralnoj terapiji koje će održati Sandro Krašić, diplomirani psiholog i edukant KBT u sklopu našeg ciklusa predavanja o pravcima psihoterapije. 🧠

⌛KADA? U srijedu 19.3. sa početkom u 17:00h.
📍GDJE? Putem Zoom platforme.

Molimo Vas da ispunite navedeni obrazac ukoliko se želite prijaviti na predavanje: https://forms.gle/GoVpkoLeXLqq7NzT9

Sudjelovanje na predavanju je BESPLATNO, ali je broj sudionika OGRANIČEN. Vaši podaci koristit će se samo u svrhu kontaktiranja za predavanje na koje ste se prijavili. Prvih 500 prijavljenih sudionika primit će link za sudjelovanje na dan predavanja.

Studenti članovi CroMSIC-a prijavljuju se preko CroMSIC aplikacije - link će biti poslan članovima putem emaila!

Za sva pitanja možete se javiti na na našu službenu e-mail adresu: pogledusebe@gmail.com ili u naš Instagram DM.

05/03/2025

🤍 Udahnite, zadržite, izdahnite 🤍

Box breathing, poznat i kao tehnika kutnog disanja, metoda je kontroliranog disanja koja pomaže u smanjenju stresa, povećanju fokusa i postizanju osjećaja smirenosti. Tehnika se sastoji od četiri jednaka dijela:

Udah: Polako udahnite kroz nos, brojeći do, primjerice, četiri sekunde.
Zadržavanje daha (nakon udaha): Zadržite dah četiri sekunde.
Izdah: Polako izdahnite kroz usta ili nos, opet brojeći do četiri sekunde.
Zadržavanje daha (nakon izdaha): Zadržite dah na praznim plućima četiri sekunde.

Ovaj ciklus se može ponavljati nekoliko minuta, a cilj je postići ravnotežu u tijelu i umu te poboljšati koncentraciju i emocionalnu regulaciju.

☁️

Ova jednostavna ali izuzetno učinkovita metoda disanja koristi se među elitnim vojnim jedinicama, sportašima i stručnjacima za upravljanje stresom. Zamislite da dišete prateći oblik kvadrata – četiri sekunde udaha, četiri sekunde zadržavanja daha, četiri sekunde izdaha, pa ponovno četiri sekunde pauze prije novog ciklusa.

Ljepota ove tehnike leži u njezinoj pristupačnosti – možete je prakticirati bilo gdje: u gužvi gradskog prijevoza, prije važnog sastanka ili navečer kada vas misli sprječavaju da utonete u san. Redovitom primjenom Box breathing tehnike jačate vezu između tijela i uma, smanjujete razinu kortizola (hormona stresa) te potičete aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava koji je zadužen za opuštanje i oporavak.

Pokušajte izdvojiti samo pet minuta dnevno za ovu praksu i primijetit ćete kako postupno postajete prisutniji, smireniji i otporniji na svakodnevne izazove koji donose nemir u vaš unutarnji svijet.

Isprobajte tehniku sa animacijom iz objave! ☁️

26/02/2025

[ - DEPRESIJA]

Kroz stoljeća, ljudsko razumijevanje uma neprestano je evoluiralo, oblikujući se prema društvenim normama, kulturnim vjerovanjima i znanstvenim otkrićima svoga vremena. Povijesni pogled na mentalno zdravlje otkriva pozadinu promjenjivih perspektiva – od drevnih tumačenja psihičkih stanja kao božanskih intervencija ili demonskih motiva, preko srednjovjekovnih pristupa koji su često marginalizirali oboljele do postupnog razvoja znanstvenih metoda i humanih + holističkih pristupa liječenju.

vodi vas kroz putovanje razumijevanja psihičkih fenomena, istražujući kako su različite epohe definirale, kategorizirale i "tretirale" probleme mentalnog zdravlja. Prva u nizu tema je depresija, stanje koje je prisutno kroz čitavu ljudsku povijest, iako su ga različite kulture i vremena interpretirali na izrazito različite načine - od melankolije uzrokovane "crnom žuči" u antičkoj Grčkoj, preko srednjovjekovne "acedije" ili duhovne lijenosti, do suvremenih neurobioloških i psihosocijalnih modela.

Razumijevanjem povijesnog konteksta, možemo jasnije sagledati kako su naše trenutne paradigme o mentalnom zdravlju također proizvod svog vremena – privremene istine koje će buduće generacije vjerojatno preispitivati i nadograđivati. 🤍

Ovaj pogled ne umanjuje vrijednost suvremenih spoznaja, već nas podsjeća na važnost poniznosti i otvorenosti prema novim razumijevanjima, potičući empatiju i smanjujući stigmatizaciju psihičkih smetnji kroz prepoznavanje njihove složene, kulturno uvjetovane i neprestano promjenjive prirode.💚

Vidimo se u sljedećoj objavi! ☁️

21/12/2024

Zajedno smo jači!

U ovoj velikoj tragediji koja nas je pogodila svi smo pronašli djelić sebe, onaj dio straha, nesigurnosti, nestanka kontrole, prisjetili se trenutka kad smo bili odbačeni, razočarani, kad nas netko tko nas je trebao vidjeti, voljeti takve kakve jesmo i zaštiti nije to učinio.

Najveća tragedija je izgubiti dijete, zato cijeli tim PuS-a iskazuje najdublje saučešće obitelji. Želimo također i brz oporavak svim malenima i hrabroj učiteljici.

A mi ostali, kojima su duše pogođene tugom, ljutnjom, nepravdom, trebamo biti tu za našu djecu i napraviti nešto za ovo društvo.
Apeliramo da prestanemo senzacionalistički iz minute u minutu pratiti vijesti, stalno pričati o ovoj temi pred našim najmanjima i donositi brze zaključke. Pohvaljujemo i novinare i javne ličnosti, kojih je uistinu i bilo, i koji su odlučili prenositi vijesti o ovoj tragediji na primjeren i istinit način.

Djeci su potrebni roditelji koji ih OSLUŠKUJU, SLUŠAJU, VIDE i GLEDAJU SA SJAJEM u OČIMA. Nisu potrebna predavanja, sati pametovanja i usađivanja kako je svijet opasno mjesto. Svijet je predivno mjesto u kojem se povremeno, nažalost, dogode loše stvari, a na nama je da ih smanjimo na minimum.

Kao projekt koji VJERUJE u MLADE i DJECU i znamo kako su oni naša najsvjetlija BUDUĆNOST, već skoro desetljeće ulažemo sve svoje snage da integriramo BRIGU o MENTALNOM ZDRAVLJU u živote naše zajednice od najranijih dana. Zato ovim putem želimo potaknuti MLADE, jer su oni naša najveća snaga, da nam se pridruže, da budemo još jači, da uđemo u škole i sljedeće polugodište i osvještavamo o važnosti ove teme, da naučimo kako se brinuti o mentalnom zdravlju, da se POVEŽEMO, jer ovakve tragedije se događaju u OTUĐENOSTI i USAMLJENOSTI. Neopisiva je snaga nas mladih, hvala SVIM STUDENTIMA koji su sudjelovali i sudjeluju u našem radu, bez njih nas ne bi bilo, a vas roditelje i starije molimo da nas PODRŽITE i otvorite srca za ovu tako važnu temu, koja se nažalost spominje samo u ovakvim strašnim situacijama.

Address

Medicinski Fakultet Sveučilišta U Zagrebu
Zagreb
10 000

Website

https://cromsic.hr/hr/projekti/scoph-2hr/pogled-u-sebe/, https://forms.gle/GoVpkoLeXLqq7NzT9

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Pogled u sebe posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to Pogled u sebe:

Shortcuts

Featured

Poliklinika Holistera- Centar za integrativnu
Bužanova 6

Want your practice to be the top-listed Clinic in Zagreb?