Centar Snaga namjere

15/10/2025

Malo dijete razvojno nema emocionalni kapacitet nositi ambivalenciju snažnih i suprotstavljenih emocija - ne može istovremeno osjećati duboku ljubav i snažnu ljutnju prema skrbnicima. Ljutnja iz perspektive opstanka ozbiljno ugrožava odnos sa skrbnikom koji djetetu znači preživljavanje te samim tim i njegov temeljni, neophodni osjećaj sigurnosti. Dijete ovaj razvojni izazov razrješava splittingom polarizirajući doživljaj objekta/skrbnika i sebe samog na dobro i loše - dobar ja i loš ja, dobar skrbnik i loš skrbnik. Odvajajući dobra i loša iskustva, dijete smanjuje tjeskobu i uspijeva sačuvati ljubav prema skrbniku o kojem ovisi i koji zato mora ostati dobar. A ako skrbnik može biti samo dobar, dijete internalizira da je onda ono loše, odnosno loše su njegove potrebe, njegova ljutnja, čak i njegova sama egzistencija. U nemogućnosti integracije dobrog i lošeg, dijete odbacuje sebe, svoju ljutnju, štiti skrbnika i samo postaje loše, preuzima loše aspekte na sebe. I tako nastaje osnova za sram koji je djetetu, u smislu preživljavanja, sigurniji od izražavanja ljutnje.
Kasniji razvoj donijet će integraciju ljutnje u mjeri u kojoj skrbnik reagira prihvaćanjem na izraženu ljutnju djeteta. Prihvaćanje vodi normalnom izražavanju ljutnje i rastu kapaciteta za podnošenje ambivalencije, primjerice - ljut sam na mamu i volim mamu. Odbacivanje ili kažnjavanje djetetove ljutnje pojačat će splitting te i u odraslosti nastaviti podsvjesno upravljati našim odnosom prema sebi i drugima. Osoba će ljutnju racionalizirati ili je okretati put unutra, ljutit će se na sebe i posramljivati se zbog onog što osjeća i treba, jer su tako nekada radili skrbnici, a izražavanje ljutnje bit će inhibirano jer je tijelo implicitno zapamtilo da se uz ljutnju automatski nadovezuju krivnja i sram.
Tjelesna psihoterapija će kroz siguran odnos s terapeutom dati dobrodošlicu klijentovoj ljutnji te iskustveno mijenjati zapis u tijelu da izražavanje ljutnje vodi ugrožavanju odnosa. Klijent će osvijestiti snagu koje se odrekao odričući se ljutnje te osvještavanjem senzacija u tijelu koje grade ljutnju - stiskanja, grčenja, napetosti, vrućine, crvenila - iskusiti kako kroz pokret i glas izražavati i regulirati ljutnju ostajući pritom u kontaktu sa sobom i vlastitim potrebama i granicama.

Koherentna tjelesna psihoterapija
Magda Kuljiš

13/10/2025

Radionica “Intimnost i sjena” održava se u Centru Snaga namjere, subota 18.10.2025., u vremenu od 10.00-13.00. Voditeljica : Tihana Ilić Prskalo, EABP, ECP, Koherentna tjelesna psihoterapija, edukacija priznata od HKPT.
Adresa : Račičeva 5/1, dvorišna zgrada, u blizini Kvaternikova trga, Zagreb.
Radionica je besplatna kao jedna u nizu uvodnih radionica za Edukaciju osobnog razvoja, Snaga namjere. Radionice su prvenstveno namijenjene onima koje zanima naš pristup i upisi u edukaciju.
Prijave na radionicu na https://snaganamjere.com/proizvod/intimnost-i-sjena/

Koherentna tjelesna psihoterapija prati cijelo tijelo, emocije i reakcije autonomnog živčanog sustava koji ne podliježe racionalnom dijelu mozga. Tijelo i um, primitivni nagoni, emocije, intelekt i duhovnost, sve je to dio nas i naših kapaciteta i kao takve ih je potrebno zajedno razmatrati. Osjetilni dojam je sredstvo pomoću kojeg sebe doživljavamo kao organizam. Pomoću njega doživljavamo punoću senzacije i znanja o sebi. Jasnije razumijevanje ovih izraza ćete možda upoznati tek uz svjedoka uz sebe, terapeuta koji može biti prisutan i zrcalit vam svojim sustavom kako divna sredstva tijelo sve nudi.
Ukoliko trebate pomoć, javite nam se. Nemojte ostati sami u nečemu što je predugo “zaglavljeno”.
Tim Centra Snaga namjere
Koherentna tjelesna psihoterapija

11/10/2025

Intimnost ljubavi otkriva sjenu i integrira ju. Kad s ljubavlju prihvatimo drugu osobu, odbačeni dijelovi naše psihe mogu sigurno izroniti. Ne samo što odnosi pružaju kontekst u kojemu se sjena mora pojaviti, nego nas i intimnost poziva otkriti najdublje, skrivene dijelove nas samih. Ovdje je ključna i jedina mogućnost za nas, jedino kroz samoprihvaćanje, tako u potpunosti stižemo u svoju istinu te imamo hrabrost izraziti je. Intimnost je temelj toga izražavanja. Sve naše emocionalne rane nastale su u odnosima s drugima i jedino u odnosima leži mogućnost iscjeljenja.

Kad nas druga osoba voli, to pojačava naš doživljaj vlastitog bića jer se odražavamo u očima, riječima i ponašanju druge osobe. Tako smo na početku postojanja učili kroz očitavanja majke i oca, kroz njihove oči, riječi i odraz “tko smo mi“. Ako smo dočekani dobrodošlicom i pažnjom, s dovoljno ljubavi i strpljenja, onda smo tako učili da je s nama „sve u redu“ i da možemo i smijemo sebe očitovati.

Kada nismo bili blagoslovljeni takvim iskustvima, onda se u intimnosti diže puno straha od mogućeg bola i povređivanja.

Ako ljubav izblijedi vrlo lako smo katapultirani u svoju prošlost. Tada nas gubitak može odvesti u infantilno stanje ranjivosti u kojemu je nešto neodrađeno i nezavršeno pa procesi i obrasci ponovno izranjanju na svjetlo. Kako bismo nastavili dalje mi smo zapravo prisiljeni suočiti se sa svojom boli i iscijeliti je. Inače ostajemo zarobljeni u djetinjstvu. I prisutnost i gubitak ljubavi prisiljavaju nas preispitati sebe u novome svjetlu.

Uspostavljanje te ravnoteže podržava osnovna pitanja ljubavi i odnosa, jer ako nismo u ravnoteži, teško nam je, ako ne i nemoguće, postići zdrav i dugotrajan ljubavni odnos.

Pridružite nam se na radionici „Intimnost i sjena“ gdje ćemo istraživati i osluškivati kako kreiramo intimnost sa sobom i s drugima.
Prijave na linku:
https://snaganamjere.com/proizvod/intimnost-i-sjena/

08/10/2025

Marina Nardin o tjelesnoj psihoterapiji

Enjoy the videos and music you love, upload original content, and share it all with friends, family, and the world on YouTube.

04/10/2025

Nakon 7 godina postala sam psihoterapeutkinja koherentne tjelesne psihoterapije 🌸 pri Centru Snaga Namjere!
Netom prije fotografije imala sam izazovnu ispitnu terapiju koja me podsjetila koliko je važno ostati student – ponizna pred procesom učenja – i znati da život ima svoje faze: faze kad ide glatko, faze sumnje, faze preispitivanja.
Meni je koherentna tjelesna psihoterapija donijela osjećaj sidra u sebi i postepenu gradnju povjerenja koje i dalje traje – povjerenja da je sigurno postojati, da promjene i faze dolaze i prolaze, i da u meni postoji mjesto koje sve to može promatrati, držati i živjeti. To je proces prisjećanja dovoljnosti.

Savršenstvo ne postoji – a potraga za njim samo oduzima život.
Ali postoji dovoljno dobro.
Dovoljno dobro je sada.
„Ma koliko duboka bila rana mog klijenta, ne mora je se preda mnom stidjeti.
I ja, također, sam ranjiv.
I zbog svega ovoga, ja sam dovoljan.“ — Carl Rogers

Tina Paleka
Koherentna tjelesna psihoterapija

01/10/2025

Rana iskustva programiraju našu neurofiziologiju. Ako u formativnim dječjim godinama često nismo od skrbnika primali umirenje koje smo trebali, ostajat ćemo sami sa sramom kojem ćemo implicitno, nesvjesno povjerovati da očito nije nešto u redu s nama i s našim emocijama kada ne dobivamo skrb i regulaciju koju trebamo. Gabor Maté te začetke anksioznosti vidi kao skup starih moždanih obrazaca ustrašenog djeteta u koje su utisnute nijeme priče iz prošlosti, a koje se automatski, nesvjesno projiciraju na sadašnjost. Odnosno, prvo se pokreće automatizam našeg reaktivnog uma, stari moždani sklopovi, dio kojih anksioznost već 𝑗𝑒𝑠𝑡, a onda kad je osjetimo, tražimo 𝑠𝑎𝑑𝑎 razloge zašto je tu, uvjereni da je reakcija vezana uz sadašnjost dok je zapravo ponovno proživljavanje starog emocionalnog iskustva koje nam nije svjesno dostupno.

Kronična anksioznost zato možda i neće biti na prvu jasno prepoznatljiva jer može poprimiti oblik pretjerane brige o izgledu, financijama, stanju u svijetu, državi ili obitelji. Možemo misliti da smo nemirni zbog vremena, zbog problema u odnosima, sumnje da ne volimo dovoljno, da se nas ne voli dovoljno, zbog stalne potrebe da dobijemo potvrdu da smo posebni. Naš pesimizam ili potreba za grandioznošću također može biti odraz tjeskobe. Jer, kaže Gabor Maté - 𝑃𝑜 𝑠𝑣𝑜𝑗𝑜𝑗 𝑝𝑟𝑖𝑟𝑜𝑑𝑖, 𝑘𝑟𝑜𝑛𝑖𝑐̌𝑛𝑎 𝑎𝑛𝑘𝑠𝑖𝑜𝑧𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑛𝑒𝑚𝑎 𝑣𝑒𝑧𝑒 𝑠 „𝑟𝑎𝑧𝑙𝑜𝑧𝑖𝑚𝑎“. 𝐼𝑠𝑝𝑟𝑣𝑎 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑛𝑎𝑠𝑡𝑎𝑗𝑒, 𝑎 𝑝𝑢𝑛𝑜 𝑘𝑎𝑠𝑛𝑖𝑗𝑒, 𝑘𝑎𝑑 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑚 𝑟𝑎𝑧𝑣𝑖𝑗𝑒𝑚𝑜 𝑢𝑚𝑖𝑗𝑒𝑐́𝑒 𝑟𝑎𝑧𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑎, 𝑢 𝑠𝑣𝑜𝑗𝑢 𝑠𝑙𝑢𝑧̌𝑏𝑢 𝑟𝑒𝑔𝑟𝑢𝑡𝑖𝑟𝑎 𝑚𝑖𝑠𝑙𝑖 𝑖 𝑜𝑏𝑗𝑎𝑠̌𝑛𝑗𝑒𝑛𝑗𝑎.

Meni je jako rezoniralo da 𝑏𝑒𝑧𝑖𝑚𝑒𝑛𝑎 𝑖 𝑏𝑒𝑧𝑜𝑏𝑙𝑖𝑐̌𝑛𝑎 lako poprima oblik koji joj svojim razmišljanjima dajemo. Ja je najčešće osjetim kao sveprisutnu prazninu i neobjašnjiv tjelesni nemir. Najčešća reakcija je potiskivanje i gomilanje aktivnosti, ideja, uvjerenja kojima je pokušavamo zakopati i izgraditi ono što pogrešno doživljavamo kao sebe i tako trošimo puno energije da druge i sebe uvjerimo da su postignuća iznad praznine ono što zapravo jesmo.

Psihijatar i istraživač mozga Daniel Siegel ističe – 𝑁𝑎𝑐̌𝑖𝑛 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑜𝑝𝑎𝑧̌𝑎𝑚𝑜 𝑠𝑎𝑑𝑎𝑠̌𝑛𝑗𝑖 𝑡𝑟𝑒𝑛𝑢𝑡𝑎𝑘 𝑝𝑜𝑡𝑖𝑐̌𝑒 𝑛𝑒𝑢𝑟𝑜𝑝𝑙𝑎𝑠𝑡𝑖𝑐̌𝑛𝑜𝑠𝑡, 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑗𝑒𝑛𝑢 𝑛𝑒𝑢𝑟𝑜𝑛𝑠𝑘𝑖ℎ 𝑣𝑒𝑧𝑎 𝑘𝑎𝑜 𝑜𝑑𝑔𝑜𝑣𝑜𝑟 𝑛𝑎 𝑖𝑠𝑘𝑢𝑠𝑡𝑣𝑜. Zato u tjelesnoj psihoterapiji usporavanjem, praćenjem senzacija i obraćanjem pažnje na sadašnji trenutak, u sigurnom i podražavajućem odnosu, tjelesno, neurofiziološki doživljavamo korektivno iskustvo, dopuštamo starim moždanim sklopovima da pričaju priču, slušamo radoznalo i suosjećajno kroz svjesnu budnost mijenjajući postupno fiziologiju moždanih sklopova, njihove automatske reakcije i programirana tumačenja. Dopuštamo da priče teku paralelno, rasparujemo prošlo od sadašnjeg, automatski odgovor od nepristranog promatrača. I postaje sve jasnije da ne dolazi baš sve izvana, da nije odgovornost uvijek i samo vani. Ili, kako kaže Eckhart Tolle: 𝐵𝑢𝑑𝑖𝑡𝑒 𝑏𝑎𝑟𝑒𝑚 𝑜𝑛𝑜𝑙𝑖𝑘𝑜 𝑧𝑎𝑖𝑛𝑡𝑒𝑟𝑒𝑠𝑖𝑟𝑎𝑛𝑖 𝑧𝑎 𝑠𝑣𝑜𝑗𝑒 𝑟𝑒𝑎𝑘𝑐𝑖𝑗𝑒 𝑘𝑜𝑙𝑖𝑘𝑜 𝑠𝑡𝑒 𝑧𝑎𝑖𝑛𝑡𝑒𝑟𝑒𝑠𝑖𝑟𝑎𝑛𝑖 𝑧𝑎 𝑙𝑗𝑢𝑑𝑒 𝑖 𝑠𝑖𝑡𝑢𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑖ℎ 𝑖𝑧𝑎𝑧𝑖𝑣𝑎𝑗𝑢.

Koherentna tjelesna psihoterapija
Magda Kuljiš

Ukoliko vas zanima kako promijeniti uhodane obrasce, priključite nam se na Edukaciji osobnog razvoja.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

29/09/2025

Koliko se možete odvojiti od prosuđivanja tuđih života ili barem primjetiti kako je to privlačno i koliko upadate u taj obrazac? Možda to ne činite, nego okrutno procjenjujete i prosuđujete sebe i svoje postupke? Kako bi bilo samo primjetiti, a ne procjenjivati?
Ukoliko vas zanima kako promijeniti uhodane obrasce, priključite nam se na Edukaciji osobnog razvoja.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

27/09/2025

Alexander Lowen, američki psihijatar i osnivač bioenergetske terapije, duboko je proučavao emocionalne dinamike u ljubavnim vezama te je dao značajan doprinos razumijevanju razloga za zlostavljanje unutar tih odnosa. Njegove teorije pomažu rasvijetliti kompleksne obrasce ponašanja i osjećaja koji dovode do zlostavljanja u ljubavnim vezama.
Zlostavljanje u ljubavnim vezama često se javlja kada se unutarnji konflikti pojedinca prelijevaju na partnerski odnos. Lowen je istaknuo da su nezdravi obrasci ponašanja često rezultat potisnutih emocija i trauma iz prošlosti. Osobe koje su doživjele emocionalne ili fizičke traume mogu razviti nisko samopouzdanje, osjećaj bespomoćnosti i bijesa. Ti osjećaji se mogu manifestirati kao zlostavljanje prema partneru tj. iskrivljeni način da se osoba osjeća nadmoćno kako bi kompenzirala vlastitu unutarnju nemoć.
Jedan od ključnih aspekata Lowenove teorije je koncept tijela kao spremnika za emocije. On tvrdi da su emocije pohranjene u tijelu te da nerješene emocije mogu dovesti do napetosti i disbalansa. Ako osoba nije svjesna svojih duboko pohranjenih emocija, te emocije mogu isplivati na površinu kroz nasilno ili zlostavljačko ponašanje prema partneru. Na primjer, osoba koja je doživjela emocionalno zanemarivanje kao dijete može razviti strah od napuštanja te se ponašati agresivno prema partneru kako bi izbjegla vlastiti osjećaj straha od napuštanja.
Narcizam je još jedan ključni aspekt Lowenove teorije o zlostavljanju. Osobe s narcisoidnim crtama ličnosti često traže potvrdu i divljenje od drugih. Kada se osjećaj vlastite vrijednosti temelji na vanjskim poticajima, a ne na unutarnjem osjećaju samoprihvaćanja, osoba može postati agresivna prema partneru kao načinu da održi svoj narušeni osjećaj važnosti.
Lowen također ističe važnost komunikacije u ljubavnim vezama. Nedostatak iskrene i otvorene komunikacije može dovesti do nerazumijevanja, nesuglasica i frustracija. Kada se negativne emocije ne izraze na zdrav način, one se mogu pretvoriti u agresiju i zlostavljanje.
Prevencija zlostavljanja u ljubavnim vezama zahtijeva duboko razumijevanje vlastitih emocija, rad na vlastitom samopouzdanju te razvijanje sposobnosti iskrene komunikacije. Osobe trebaju naučiti kako izražavati svoje potrebe i osjećaje na način koji neće povrijediti partnera. Također je važno osvijestiti traume iz prošlosti i raditi na njihovom procesuiranju kako bi se smanjila tendencija prenošenja tih trauma na partnerske odnose.
U zaključku, Alexander Lowen je svojim dubokim razumijevanjem tijela, emocija i psihe pružio vrijedne uvide u razloge zlostavljanja u ljubavnim vezama. Njegove teorije naglašavaju ulogu potisnutih emocija, traumatskih iskustava i niskog samopouzdanja u stvaranju obrasca zlostavljanja. Prevencija zlostavljanja zahtijeva rad na vlastitoj emocionalnoj inteligenciji, komunikacijskim vještinama te osvještavanju i liječenju prošlih trauma kako bi se stvorili zdravi partnerski odnosi.

Ukoliko vas zanima istraživanje svoje životne priče i onoga što ju možda koči, priključite nam se na radionici “Autentičnost i autoriteti” . Održat će se u prostoru Snaga namjere, Račićeva 5 (dvorišna zgrada), blizu Kvatrića, Zagreb, u srijedu 1.10.2025. u vremenu od 18.00-21.00.
Radionica spada u niz uvodnih radionica namjenjenih ljudima koje zanima Edukacija osobnog razvoja u našem centru. Radionica je iz tog razloga besplatna. Molimo sve zainteresirane da se ne prijavljuju ukoliko zaista neće doći jer je broj mjesta ograničen, i na taj način oduzimate mjesto nekome tko bi htio biti prisutan. Zahvaljujemo na pažnji.
Prijave za radionicu “Autentičnost i autoriteti” voditeljica Marina Nardin, u srijedu 1.10.2025. u vremenu od 18.00-21.00. Prijave na: https://snaganamjere.com/proizvod/autoritet/

24/09/2025

Ukoliko vas zanima istraživanje svoje životne priče i onoga što ju možda koči, priključite nam se na radionici “Autentičnost i autoriteti” . Održat će se u prostoru Snaga namjere, Račićeva 5 (dvorišna zgrada), blizu Kvatrića, Zagreb, u srijedu 1.10.2025. u vremenu od 18.00-21.00.
Radionica spada u niz uvodnih radionica namjenjenih ljudima koje zanima Edukacija osobnog razvoja u našem centru. Radionica je iz tog razloga besplatna. Molimo sve zainteresirane da se ne prijavljuju ukoliko zaista neće doći jer je broj mjesta ograničen, i na taj način oduzimate mjesto nekome tko bi htio biti prisutan. Zahvaljujemo na pažnji.
Prijave za radionicu “Autentičnost i autoriteti” voditeljica Marina Nardin, u srijedu 1.10.2025. u vremenu od 18.00-21.00.
Prijave na: https://snaganamjere.com/proizvod/autoritet/

22/09/2025

Edukacija osobnog razvoja Centra Snaga namjere kreće na jesen s novom generacijom. Ukoliko osjećate poziv, prijavite se na www.snaganamjere.com.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

20/09/2025

Maska je vanjski sloj ličnosti, površinski identitet koji pokazujemo svijetu. To je "ja" koje želimo biti, zasnovano na idealiziranim slikama o sebi. Masku stvaramo kao obranu od ranjivosti i boli iz djetinjstva, skrivajući ozlijeđeno, ranjeno dijete unutar nas. Ona nastaje kao reakcija na odbacivanje ili neprihvaćanje od strane roditelja ili okoline, a služi kao sredstvo kontrole i pokušaj da ugodimo drugima kako bismo izbjegli daljnju bol i odbacivanje. Iako maska može sadržavati istinske i pozitivne osobine, njezina svrha je prikriti stvarno ja, što često vodi do unutarnjih sukoba i iscrpljenosti. Ideja idealiziranog ja, na kojem maska počiva, temelji se na lažnoj vjeri da nismo prihvatljivi takvi kakvi jesmo, pa se preko maske pokušavamo nametnuti i biti prihvaćeni. Postoje tri glavne vrste maski: maska ljubavi (koja se temelji na podložnosti i ovisnosti radi dobivanja ljubavi), maska moći (koja nastoji kontrolirati i dominirati kako bi se sakrila ranjivost) i maska spokojstva (koja se povlači i odvaja od života kako bi izbjegla bol). Ponekad se ove maske miješaju, stvarajući dodatnu konfuziju i unutarnju podvojenost. Transformacija maske zahtijeva prihvaćanje vlastitih nesavršenosti i rizikovanje istinskog izražavanja sebe, što vodi ka autentičnosti i oslobađanju od lažnog identiteta. Najbolje što možemo učiniti za sebe je početi razumjeti zašto smo stvorili neke maske i ne identificirati se s njima, ali niti prosuđivati sami sebe zbog toga. Nije lako promijeniti obrasce ponašanja, međutim nije niti nemoguće. Prvi korak je najvažniji, a to je prihvaćanje sebe u toj ranjivosti u kojoj smo počeli kreirati maske. Jer smo ih i gradili kako bi bili prihvaćeni izvana, od drugih… tada kad smo bili mali i bespomoćni.

Kad razumijemo više sami sebe, onda postoji mogućnost za prihvaćanjem odbačenih i potisnutih dijelova sebe… a po mom iskustvu tada smo prihvatljiviji i drugima, i drugi nama.
Tako možemo početi razbijati začarani krug prosuđivanja i odbacivanja, a ujedno zaživjeti ono za čim žudimo… osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti.
Razmislite što zaista želite u svom životu?
Tihana za Snagu namjere