13/03/2024
Let's Talk About Mental Health
23. Tjedan mozga (Brain Awareness Week) je u Hrvatskoj
Postoje tu neke miskoncepcije kada govorimo o neurogastronomiji, odnosno povezanosti pre(hrane) i mozga
Poznato vam je da se vaš mozak oslanja na energiju iz hrane kako bi funkcionirao. Koju hranu stvarno treba vaš mozak? Prvenstveno onu bogatu glukozom.
Naš je mozak većinom sastavljen od glikogena, odnosno pohranjene glukoze. Prvu glukozu i glikogen dobivamo od majke, dok smo u maternici, a zatim kroz majčino mlijeko. Majčino mlijeko je definirano svojim prirodnim sadržajem šećera - usporedno, ima malo masti i proteina - a taj bioraspoloživi šećer stvara građevne elemente bebinog mozga. Dio ovog ranog glikogena je trajno zapečaćen, stvarajući moždano tkivo. Do određenog stupnja, vaš mozak neprestano nadodaje to temeljno skladište glikogena dok se nastavlja razvijati kroz djetinjstvo, tinejdžerske godine i rane 20-e.
Ovo glikogensko tkivo je figurativno meso mozga. "Meso" sive tvari napravljeno je od džepića desetljećima starog glikogena. Šećeri su samo porijeklo vašeg mozga. Mozak također skuplja glikogen u spremnicima za skladištenje koji se koriste kao gorivo. "Paukova mreža" glikogenskog vezivnog tkiva sigurno je utočište za razvoj novih moždanih stanica. Tako se rađaju moždane stanice.
Ima li u zdravom mozgu masti? Da, postoje — ekstremno niske razine masti u usporedbi s onim što znanost i istraživanja teoretiziraju. Masnoća u mozgu mali je dio samog mozga. ŠTO SU MOZAK I TIJELO OSOBE ZDRAVIJI, TO JE MANJI UDIO MASTI KOJI SE NALAZI U MOZGU.
Što su mozak i tijelo nezdraviji, to su veće razine masti koje se nalaze u mozgu. Leševi koje je medicinska znanost koristila za određivanje količine masti u mozgu bili su leševi osoba starije dobi i lošeg zdravlja. Mozgovi takvih leševa su atrofirani, a ono što je zamijenilo atrofiju bile su masne naslage.
Masnoća u mozgu zdrave osobe trebala bi biti otprilike isti postotak masnoće kao u svakom drugom organu u tijelu.
Baš kao kad nečija jetra postane nezdrava i počinje nakupljati dodatne masnoće te postaje masna jetra, mozak može učiniti isto, postajući masni mozak.
Istina je zapravo da zdrav 20-godišnjak u dobroj formi nema mozak koji se sastoji od 60 posto masti. Otprilike 60 posto masti u mozgu, za koje medicinska istraživanja i znanost tvrde, nisu sve omege. Masnoća koja se nakuplja u mozgu ista je kao masnoća koja se nalazi u bolesnoj jetri, što također nisu sve omege. To su masne naslage neproduktivne masti.
Ima li omega unutar zdravog mozga? Da, postoje. Igraju li ulogu? Da, igraju. To je mala uloga. Uloga koju ove omega u tragovima igraju u mozgu ista je uloga koju imaju u svim organima u tijelu: djeluju kao izolacija za niske temperature. Omega unutar svih organa, uključujući i mozak, tu je da djeluje kao blaga barijera koja sprečava tijelo da prebrzo padne u šok od niskih temperatura.
Veličanje važnosti masti za mozak nikoga nije spasilo. Za mozak, masti su mali alat s relativno malom svrhom u usporedbi s velikim značajem uloge šećera u održavanju na životu. Uloga koju šećer igra u mozgu je monumentalna u usporedbi sa značajem masti.
Kao prvo, tu je skladište glikogena stečeno u djetinjstvu i mladoj odrasloj dobi koje održava mozak zdravim i sprječava atrofiju. Predugo izgladnjivanje glukoze smanjuje mozak.
Električna aktivnost mozga ne radi na masti; radi na šećerima. Previše masnoće zapravo smeta sustavu električne mreže mozga, uzrokujući njegovo pregrijavanje. Zbog toga se samo mali postotak masti prirodno nalazi u zdravom mozgu. Glukoza pomaže smanjiti toplinu i održava moždano tkivo hladnim. Glukoza je poput rashlađujućeg proljetnog povjetarca. Osim toga, višak masnoće dugoročno može dovesti do nezdravog masnog tkiva u mozgu, što povećava vručinu u mozgu.
Šećer koji je potreban našem mozgu dolazi iz prirodnih izvora, nerafiniran je i pomiješan je s drugim kritičnim komponentama: mineralima u tragovima, mineralnim solima u tragovima, fitokemijskim spojevima, antioksidansima, antocijanima, vitaminima i drugim hranjivim tvarima.
