28/03/2023
Separacija i individuacija – teorija o razvoju djeteta
Margaret Mahler je američka psihijatrica, mađarskog podrijetla čija su se primarna istraživanja bavila odnosom majke i djeteta unutar prve tri godine života (Mahler, M.S., 1952, 1968). Prema njoj uspješan završetak razvojnih faza djeteta rezultira separacijom i individuacijom. Ove faze mogu biti i isprepletene ovisno o razvoju djeteta, pa tako raniji razvoj lokomotornog sustava koji omogućava djetetu da se fizički udalji od majke može dovesti do, za dijete, preplavljujućeg osjećaja odvojenosti dok još nije razvilo kapacitet da regulira emociju razdvojenosti i obratno (Schur, 1966). Uspješnost završetka ovih faza ovisi ponajviše o kapacitetu majke i njenom odnosu prema djetetu (Mahler, M. S., Pine, F., & Bergman, A., 2008). Uspješan završetak svih faza označava psihološko rođenje djeteta.
Faze odnosa:
1. Normalna autistična faza – 0 do 1 mjesec
U ovoj fazi dijete je primarno fokusirano na sebe i ne reagira na podražaje iz okoline te većinu vremena provodi u polusnu. Majka je intrinzični dio djeteta u ovoj fazi i dijete ne može pojmiti da se njegove potrebe zadovoljavaju iz vanjskog izvora.
2. Normalna simbiotska faza – 1 do 5 mjeseci
Ispunjenje fizioloških i psiholoških potreba djeteta isprepleteno je s psihološkim potrebama djeteta i uvelike određuje buduće odnose koje će dijete formirati. U ovoj fazi je najvažnije da majka bude dostupna i prilagodljiva djetetovim potrebama, da uspostavlja kontakt očima i da priča ili pjeva djetetu. Mahler naglašava da je držanje tj. „holding“ djeteta od strane „dovoljno dobre majke“ osnova za prelazak na sljedeće faze (Winnicott, 1956).
3. Separacijska i individuacijska faza – 5 do 24 mjeseca
U ovoj završnoj fazi razvoja događa se značajan prijelaz kroz dva preklapajući područja koja se sastoje od više podfaza. U fazi razdvajanja/separacije dijete stječe osjećaj vlastitih granica i majku doživljava kao zasebnu osobu te se udaljava iz simbiotskog odnosa s majkom. Ovdje je bitno je naglasiti da se separacija ne odnosi na fizičku separaciju već na postignuće psihološkog osjećaja odvojenosti od majke i ostatka svijeta.
Početak separacije moguće jer prepoznati prema prvom fizičkom odvajanju djeteta od majke. Dok je u fazi simbioze s majkom dijete je većinom stopljeno s majčinim tijelom, prvi osjećaj diferencijacije obično počinje kad dijete ukruti tijelo i udalji se od majke (Mahler, 1963). Uskoro, kako mu lokomotorni sustav postaje razvijeniji, dijete će se fizički odvojiti od majke te će uskoro početi puzati i u konačnici hodati što će mu omogućiti da samostalno istražuje svijet i predmete oko sebe. Iako sposobno istraživati samostalno, još neko vrijeme otprilike od 9-og do 14.og mjeseca dijete će se zadržavati na optimalnoj udaljenosti od majke i vježbati separaciju. U dobi od 14 do 24 mjeseca daljnjim lokomotornim i kognitivnim razvojem djetetova potreba za separacijom isprepletena je strahom od napuštanja i dijete traži stalnu prisutnost majke. U početku dijete odlazi i vraća se da podijeli svako svoje iskustvo i uzbuđenje, da bi sredinom druge godine života postalo izrazito anksiozno i zabrinuto kad majka nije prisutna. Optimalna emocionalna prisutnost majke u ovoj podfazi i prihvaćanje ambivalentnosti djeteta je najvažnija uloga majke u razvoju djeteta. Ako dijete uspješno savlada sve ove podfaze dolazi do faze individuacije tj. konzistentnosti objekta. Dijete je internaliziralo mentalnu sliku majke koja je podsvjesno s njim i kad nije fizički prisutna.
U svim ovim fazama je usklađivanje tj. „attunement“ majke s djetetom od izuzetne važnosti (Stern et al.,1985). Usklađivanje se odvija i na fizičkoj razini npr. kako majka ostvaruje fizički kontakt s djetetom; da li je djetetu ugodno u tom fizičkom kontaktu, ako nije ima li majka kapacitet da se prilagodi potrebi djeteta, tako i na psihološkoj razini npr. kad je fizički udaljena od djeteta postoji li neka nevidljiva nit koja ih i dalje spaja ili je majka i psihički odvojena.
Autor teksta: Antonija Kovač
Reference:
Mahler, M. S. (1968). On Human Symbiosis and the Vicissitudes of Individuation. Infantile Psychosis, Volume 1.
Mahler, M. S. (1952). On child psychosis and schizophrenia: autistic and symbiotic infantile psychoses. The psychoanalytic study of the child.
Mahler, M. S., Pine, F., & Bergman, A. (2008). The psychological birth of the human infant: Symbiosis and individuation. Basic Books.
Schur, M. (1966). The ID and the Regulatory Principles of Mental FunctioninR. New York: International Universities Press.
Stern D. N., Hofer L., Haft W. & Dore J. (1985). Affect attunement: the sharing of feeling states between mother and infant by means of inter-modal fluency. In: Social
Perceptions in Infants (eds T. M. Field & N. A. Fox), pp. 249–68. Ablex, Norwood, NJ.
Winnicott, D. W. (1956). "Primary Maternal Preoccupation," in Collected Papers. New York: Basic Books
