25/11/2025
Boli - popusti!
Bol je prije svega upozorenje na to da nešto nije u redu. Međutim, što se događa kada taj unutarnji čuvar postane nekontrolirani čimbenik koji kao da se ničim ne može smiriti?
U svakoj zemlji stotine tisuća ljudi pati o latentnih bolova. Ta poteškoća može sve razoriti - veselje, radost, nadu i kvalitetu života. Često se u supatništvo uvuku i odnosi s drugima i posao. Bol je odgovor orga- nizma na štetni unutarnji ili vanjski podražaj. Danas znamo da na nastajanje i osjećaj boli, pored tjelesnih, utječu i duševni faktori. Do srednjeg vijeka se bol smatrala “Božjom kaznom”. Kasnije je ona za liječnike postala samo simptom koji im je pomagao prepoznati bolest. Moderna znanost prepoznaje kroničnu bol također kao vrstu bolesti.
Da bi bol uopće osjetili postoje posebni organi, takozvani nociceptori. Oni se nalaze na završnim točkama određenih živaca koji leže pod kožom, u mišićima i u unutarnjim organima. Njih nema u mozgu tako da glavobolje potječu od krvnih žila.
Receptori boli reagiraju na najrazličitije podražaje kao što su toplina, hladnoća, pritisak, udarac ili ubod. Djelovanjem tih utjecaja dolazi do pojačanog lučenja prije- nosnih tvari. One podražavaju nociceptore i pokreću impulse koji kroz lenu moždinu idu do mozga. Takvi impulsi boli utječu i na lučenje hormona, kao na primjer hormona stresa. Na kraju p**a prolaska boli nalazi se kora velikog mozga. Tek kad je impuls došao do tamo, postajemo svjesni boli.
Bol prenose kemijske prijenosne tvari tijela i bioelektrični procesi u perifernom živčanom sustavu. Pritom se koriste sasvim određeni “vodovi”: A-delta vlakna koja jaku, probadajuću bol prenose brzinom od 120 metara u sekundi, i C-vlakna koja prenose tupu i teško zaustavljivu bol brzinom od jednog metra u sekundi.
Osobno sjećanje boli
Bol se može pojaviti ak*tno, kao posljedica nekog štetnog događaja, pri čemu se u tom slučaju nazire završetak procesa ozdravljenja. Ona se opisuje kroničnom ako problemi traju dulje od šest mjeseci. Često su ti problemi vezani uz niz drugih poteškoća kao nesanice, neredovitost probave i seksualni problemi, koji dodatno otežavaju život pogođenog. Medicina poznaje i pojam “sjećanja boli”: Ako se neka živčana stanica stalno preopterećuje zbog boli, u nekom će trenutku početi “odašiljati” samostalno, iako nema prisutnog podražaja. Bol kao da je tada ostavila tragu živčanoj stanici i tako stvorila neku vrstu “pamćenja”. Živčane stanice u leđnoj moždini su se tako uistinu promijenile i bol postaje kronična.
U osnovi se razlikuju dvije vrste boli: „prava“ bol kod koje su prijamne strukture izravno pobuđene udarcem, opekotinom, tumorom ili grčevima u želucu, i bol koja nastaje bez izravnog podražaja u koži, mišićima ili unutarnjim organima, pri čemu je sustav za prenošenje boli i sam „bolestan“. To može nastati zbog duge „prave“ boli, ili kod bez prepoznatljivih uzroka dođe do spontanih pražnjenja živčanih stanica. Cijeli postupak je jedan visoko komplicirani proces koji do danas svakako nije do kraja odgonetnut.
S boli mogu biti pogođeni svi dijelovi tijela: leđa, glava, želudac, crijeva, živci, zglobovi, mekano tkivo, kosti, zubi. Tumorska bol nastaje kao posljedica promjena u tijelu zbog raka. Točni uzroci nastanka “fantomske boli”, do koje dolazi nakon gubitka određenog uda, još nisu do kraja istraženi.
Bol “duše”
Tjelesna bol često izaziva stanja depresije ili straha. No i obrnuto. Duševne poteškoće, kao depresivna stanja ili strahovi, kod određenih ljudi također mogu izazvati bol. Isto tako stalni konflikti, osjećaji krivnje, gnjeva, partnerstva koje opterećuje, nezadovoljstva na poslu ili općeg preopterećenje mogu ponekad izazvati kroničnu bol. Kod “psihogenog sindroma boli” si oboljeli ne umišlja bol. Čak ako se ne pronađu tjelesni uzroci, najgora poteškoća ostaje prisutna. Jednaka bol se kod svakog čovjeka na osnovi njegovog stava, odgoja, kulturološke sredine ili ranijih iskustava drukčije obrađuje. Tako se ona zbog tih različitih nijansi u mozgu svaki p**a drukčije percipira. Općenito strah pojačava bol, a spokoj je smanjuje.
Moguće terapije
Postoji velik broj lijekova. Neke tvari djeluju tamo gdje bol nastaje, druge zaustavljaju njen put do mozga, opet druge utječu na percepciju boli. U svakom slučaju razgovarajte sa svojim liječnikom o uzimanju lijeka. Ako bolujete od kronične boli, svakako se isplati raspitati o ponudi komplementarne medicine. Tako se eventualno može smanjiti broj- nost lijekova i njihove popratne pojave. Ponuda je široka:
• masaže,
• fizikalna terapija koja obećava olakšanje kroz toplinu, hladnoću ili struju,
• manualna terapija poput osteopatije i kiropraktike, gimnastika,
• razni biljni pripravci,
• “biofeedback”, neuralna terapija, opuštanje mišića prema Jacobsonu,
• hipnoza i/ili psihoterapija.
• Učinkovitu pomoć može pružiti i tradicionalna, kineska medicina. Bol nastaje tako da u tijelu na ovaj ili onaj način vlada stagnacija, što znači da „ne teče“. Pomoću akupunkture, bilja ili čak i perušanja oslobađaju se blokade i bol može nestati.
• Ali, i vi sami se možete aktivno postaviti protiv boli odlukom da krenete na bioenergeste terapije (bioterapije)!
Bol je veliko opterećenje
Činjenica je kako svaki pogođeni zna da je stalna bol veliko opterećenje za dušu i tijelo. Čak ako vaš tegobni put već dugo traje - ne odustajte! Poznati američki specijalist za bol dr. David Borsok uvjeren je u sljedeće: “U pet godina će nam današnja terapija boli izgledati kao da je iz srednjeg vijeka.” Naime, činjenica je da se nigdje drugdje toliko sveobuhvatno ne istražuje kao na području zaustavljanja boli.
Savladavanje boli
1. Pazite na zdravu prehranu.
2. Izbjegavajte velika opterećenja, odnosno dnevni stres.
3. Gibajte se - po mogućnosti na svježem zraku.
4. Zabavljajte se - unatoč svemu!
5. Zatražite podršku u grupi za samopomoć.
6. Njegujte prijateljstva, ali bez međusobnih “monologa” o boli.
7. Potražite ambulantu za suzbijanje boli (tamo će vas saslušati, zatražiti eventualne dodatne nalaze i preporučiti vam individualnu terapiju).
8. Zahtijevajte, i u bolnici, sredstva protiv boli. I sada se, kao i prije, često daju premale doze.
9. Naučite trening za opuštanje i primijenite ga.
10. Zaposlite se ljubavlju prema samom sebi, povjerenjem, popuštanjem i mogućom “porukom” bolesti.
11. Odlučite se za terapiju koja vam odgovara i onda slijedite preporuke liječnika.
12. Vjerujte u to da ćete jednom moći živjeti bez, ili s osjetno manje boli, i ne gubite nadu.
13. Svakako otiđite na bioenergetske terapije.
