Dom zdravlja Zagreb - Istok

13/04/2026

KONFERENCIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA JETRE

Bolesti jetre predstavljaju sve veći zdravstveni izazov. Uz globalnu pandemiju masne bolesti jetre, u Republici Hrvatskoj vodeći uzročnik uznapredovale bolesti jetre predstavlja alkoholna bolest jetre (ciroza). Tijekom mjeseca travnja se diljem Republike Hrvatske održavaju brojne aktivnosti kako bi se građanima osigurale informacije o očuvanju zdravlja jetre i važnosti redovitih pregleda.

Tijekom konferencije su predstavljeni rezultati projekta LIVERSCREEN. Projekt evaluacije strategije populacijskog probira na fibrozu jetre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su zajednički provodili Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinička bolnica Dubrava, Poliklinika Croatia i Dom zdravlja Zagreb Istok.

20/03/2026

Povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, djelatnice Službe dentalne zdravstvene zaštite educirale su naše najmlađe u dječjim vrtićima o važnosti pravilne prehrane, četkanju zubi i zdravlju usne šupljine.
Dom zdravlja Zagreb-Istok iskazuje zahvalnost Anici Tokić, dr. med. dent., Anđeli Grubišić, dr. med. dent., Teni Krmpotić, dr. med. dent. i Belindi Bošnjak, univ.mag.med.techn.

18/03/2026

MJESEC SVJESNOSTI O RAKU DEBELOG CRIJEVA

Edukativno predavanje patronažne sestre Tee Pigac, univ. mag. med. techn. u MO Klaka o važnosti prevencije i Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Zahvaljujemo građanima MO Klaka na odličnom odazivu i suradnji. ❤️

12/03/2026

Patronažne sestre Doma zdravlja Zagreb – Istok svakodnevno doprinose podizanju svijesti o važnosti zdravog odrastanja najmlađih u našoj zajednici.
Edukativno predavanje Matee Bekić, bacc. med. techn. o važnosti prevencije pravilnih životnih navika i zdravlja djece.
Predavanje povodom Svjetskog dana međunarodnih certificiranih savjetnica za dojenje (IBCLC) Dinke Barić, mag. med. techn. (IBCLC) o podršci majkama u uspostavi dojenja.

10/03/2026

SVJETSKI DAN BUBREGA

"Kronična bubrežna bolest je česta bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih tvari i viška tekućine iz organizma. Kao posljedica navedenog može doći do oštećenja drugih organa i organskih sustava, prvenstveno srčanožilnog sustava, te narušavanja cjelokupnog zdravlja.

Kao i u drugim kroničnim nezaraznim bolestima ključna je prevencija odnosno poštivanje osam zlatnih pravila: redovita fizička aktivnost, kontrola krvnog tlaka, kontrola šećera u krvi, zdrava prehrana i kontrola tjelesne težine, smanjen unos soli, adekvatan unos tekućine, nepušenje, izbjegavanje nekontroliranog unosa lijekova koji mogu narušiti bubrežnu funkciju.
Obzirom da se simptomi razvijaju polako i u početnim stadijima ih često nema, važno je pravovremeno otkrivanje pomoću jednostavnih laboratorijskih pretraga, tj. kontrola uree, kreatinina, kompletnog urina i albumin/kreatinin omjera u urinu. Osobito je važna kontrola navedenih parametara kod pacijenata s čimbenicima rizika (šećerna bolest, povišen krvni tlak, debljina, srčanožilne bolesti, bubrežna bolest u obitelji...).
Pravovremeno otkrivanje omogućuje primjenu lijekova kojima se usporava napredovanje bubrežnog oštećenja te otkrivanje oštećenja drugih organskih sustava za koje rizik raste s napredovanjem bubrežnog oštećenja.
Redovitom kontrolom se može bolesnika prije završnog stupnja zatajenja bubrega pravovremeno educirati i pripremiti za neku od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, a to su peritonejska dijaliza, hemodijaliza (u centrima za dijalizu, kućna hemodijaliza) te transplantacija bubrega.

Prevencija, rano otkrivanje bolesti bubrega, pravovremena primjena lijekova kojima se usporava napredovanje bubrežnog oštećenja i redovite kontrole mogu smanjiti štetan utjecaj bubrežne bolesti na pojedinca, njegovu obitelj i društvo."

Ivana Delonga, dr. med., spec. interne medicine, nefrolog

10/03/2026

09/03/2026

Glaukom predstavlja skupinu poremećaja oka kod kojih dolazi do progresivnog propadanja vidnog živca te živčanih vlakana u području mrežnice. Drugi je po redu uzrok sljepoće, a često se javlja s povišenim intraokularnim tlakom iako dio oboljelih ima u potpunosti uredan očni tlak. Razlikuju se dva glavna oblika - glaukom otvorenog i zatvorenog kuta. Bolest se obično javlja poslije 40. godine, a osim dobi, rizični čimbenici su tip 2 šećerne bolesti, snižen arterijski tlak (hipotenzija), usporen rad štitnjače (hipotireoza), kardiovaskularne bolesti, opstruktivna apneja, kratkovidnost te pozitivna obiteljska anamneza. Glaukom u početku može biti bez simptoma, ali mogu se javiti glavobolje, pojačano suzenje ili bol u očnim jabučicama kao i osjetljivost na njihov pritisak dok se u kasnijim fazama bolesti javljaju centralni (središnji) ispadi vidnog polja. Nažalost, više od 50% osoba u razvijenim zemljama ne zna da boluje od glaukoma, a neliječena bolest rezultira gubitkom vida. Iako će se glaukom dijagnosticirati tek nakon pregleda oftalmologa, uloga je obiteljskog liječnika u prepoznavanju rizičnih osoba, praćenju te motivaciji za liječenje nezamijenjiva. Kao prvi kontakt u zdravstvenom sustavu uz temeljnu postavku kontinuiteta skrbi, obiteljski je liječnik osoba koja poznaje svog pacijenta i njegovu obiteljsku anamnezu te može posumnjati da se radi o glaukomu i uputiti pacijenta na oftalmološki pregled. S obzirom da samo pola oboljelih redovno i pravilno uzima svoju terapiju, obiteljski je liječnik taj koji pacijenta može potaknuti na pravilno liječenje. Cjeloviti pristup u obiteljskoj medicini omogućava i zaštitu pacijenta od mogućeg štetnog djelovanja drugih lijekova ili postupaka na već ustanovljen glaukom. Sve to omogućuje pacijentu da kaže: “Doktore/ice drago mi je da Vas VIDIM!”

Tekst priredila:
Sunčana Vlah Tomičević
univ. mag. med., spec. obiteljske medicine 👩‍⚕️

Reference:
1. AAFP: Glaucoma: Diagnosis and Management 2023
2. NICE: Glaucoma: diagnosis and management 2022
3. European Glaucoma Society Terminology and Guidelines for Glaucoma 2016
4. Cerovski B, sur., Oftalmologija i optometrija 2015

27/02/2026

Zdravstveni djelatnici Doma zdravlja Zagreb - Istok su podržali inicijativu obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti - "Srcem za rijetke".

26/02/2026

HRVATSKI DAN LIJEČNIKA
Hrvatski dan liječnika obilježavamo u spomen osnivanja Hrvatskog liječničkog zbora 26. veljače 1874. godine.

Svim našim liječnicama i liječnicima čestitamo Hrvatski dan liječnika te iskazujemo zahvalnost za plemenit i humani rad, stručnost i empatiju u svakodnevnom radu.

Ravnateljstvo Doma zdravlja ZAGREB-ISTOK

23/02/2026

Djelatnici Doma zdravlja Zagreb - Istok prisustvovali su Simpoziju "Sigurno radno okruženje-temelj kvalitetne zdravstvene skrbi".

S ciljem jačanja suradnje između različitih sektora, razmjene iskustava i unapređenja protokola i postupaka za zaštitu zdravstvenih djelatnika i pacijenata na Sveučilištu Sjever je održan stručni simpozij "Sigurno radno okruženje-temelj kvalitetne zdravstvene skrbi". U organizaciji Doma zdravlja Varaždinske županije, okupili su se stručnjaci iz područja zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, sigurnosnog sustava i javne uprave.

06/02/2026

Prvi petak u veljači rezerviran je za crvenu boju! Pridružili smo se globalnoj inicijativi kako bismo upozorili na opasnosti moždanog udara kod žena. 💃

Mnogi faktori rizika se mogu kontrolirati, a pravovremena reakcija spašava život. Pogledajte kako smo u našem kolektivu obilježili ovaj važan dan i obojili radni prostor u crveno.

03/02/2026

Dan crvenih haljina u Domu zdravlja Zagreb - Istok 🥰