Institut Ruđer Bošković

Institut Ruđer Bošković Hvala vam što nas pratite! Tu smo jer želimo čuti vaša mišljenja.

Institut Ruđer Bošković jedinstveno je mjesto na znanstvenoj sceni Hrvatske po raznolikosti istraživanja koja se na njemu odvijaju i koje po veličini, znanstvenoj produktivnosti, međunarodnoj prepoznatljivosti istraživanja te kvaliteti znanstvenog kadra predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša.

Ponosni smo što je dm drogerie markt Hrvatska i ove godine prepoznao važnost rada naših znanstvenika u Laboratoriju za n...
13/01/2026

Ponosni smo što je dm drogerie markt Hrvatska i ove godine prepoznao važnost rada naših znanstvenika u Laboratoriju za nasljedni rak 🔬

Zahvaljujući donaciji od 17.290 eura, prikupljenoj u sklopu kampanje Movember, nastavljamo s istraživanjem novih terapija koje bi rak prostate trebale učiniti ranjivijim i lakšim za liječenje.

Što smo postigli u 10 godina zajedničkog p**a?

✅ Gotovo 100.000 eura uloženih u istraživanja
✅ Otkrivene nove "slabe točke" tumora
✅ Podrška znanstvenicima u izradi doktorskih i diplomskih radova
✅ Objave znanstvenih publikacija, izlaganja na znanstvenim konferencijama
Veliko hvala dm-u, Kazalište Kerempuh i svim kupcima koji su svojim doprinosom podržali našu znanost. Zajedno radimo na tome da prevencija i moderna dijagnostika postanu standard u očuvanju zdravlja muškaraca.

Završila je 9. Zimska škola kemije za srednjoškolce u Rijeci, program koji kroz laboratorijski rad i individualni pristu...
12/01/2026

Završila je 9. Zimska škola kemije za srednjoškolce u Rijeci, program koji kroz laboratorijski rad i individualni pristup spaja motivirane učenike i vrhunske mentore.

Posebno ističemo angažman našeg dr. sc. Tomislava Portade, koji je sudjelovao kao predavač i mentor. Uz njega su od ruđerovaca predavali i Lea Čolakić, mag. chem., dr. sc. Ivica Cvrtila i dr. sc. Renata Kobetić.

Ovaj projekt dio je partnerstva između obrazovnog sustava i znanstvene zajednice, a organizaciju potpisuju Prirodoslovna i grafička škola Rijeka i Institut Ruđer Bošković, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa te Udruga

Više o školi kemije pročitajte u članku Novi list u komentaru.

Čestit Božić i sretna Nova 2026. godina! 🎄U 2026. želimo vam otkrića koja mijenjaju perspektivu, precizne eksperimente, ...
25/12/2025

Čestit Božić i sretna Nova 2026. godina! 🎄

U 2026. želimo vam otkrića koja mijenjaju perspektivu, precizne eksperimente, hrabra pitanja i suradnje koje pretvaraju znanost u dobrobit za društvo.

45 godina Martinske, našeg prozora u Jadran 🔬🌊U utorak, 9. prosinca, u Šibeniku smo obilježili 45. obljetnicu osnutka Is...
22/12/2025

45 godina Martinske, našeg prozora u Jadran 🔬🌊

U utorak, 9. prosinca, u Šibeniku smo obilježili 45. obljetnicu osnutka Istraživačke postaje Martinska Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.

Za IRB, Martinska je važna jer je terenska ekstenzija naših laboratorija,mjesto gdje znanost postaje mjerenje, uzorak i podatak. Šibensko područje, s jedinstvenim susretom slatkih, bočatih i morskih voda, prirodni je laboratorij za razumijevanje procesa koji određuju kvalitetu i zdravlje morskog okoliša.

Misija Martinske je prikupljati i tumačiti pouzdane informacije: od ušća i rijeka koje utječu u more, preko jezera, do obalnog mora. Takvi podaci temelj su za bolje razumijevanje promjena, predviđanje trendova i donošenje odluka važnih za očuvanje bioraznolikosti, upravljanje ribarstvom, prostorno planiranje i prilagodbu klimatskim promjenama – ukratko, za odgovorno upravljanje “plavim” resursima.

Dugogodišnji rad vidi se i u znanstvenom tragu: na temelju istraživanja rijeke Krke i estuarija (1927.–2010.) objavljeno je 1359 radova, a od 1980. znanstvenici IRB-a 364 rada. Prema bazama SCOPUS i Web of Science, suradnici IRB-a autori su oko 80 % radova o šibenskom akvatoriju.

Martinska je i platforma suradnje domaćih partnera i međunarodnih institucija jer more ne poznaje administrativne granice, a dobra znanost uvijek je timski sport.

Martinskoj želimo još puno uspjeha!

🎯 Ako razmišljaš o vlastitom ERC projektu – danas je dan da napraviš prvi korak.Ako si znanstvenik ili znanstvenica, dok...
10/12/2025

🎯 Ako razmišljaš o vlastitom ERC projektu – danas je dan da napraviš prvi korak.

Ako si znanstvenik ili znanstvenica, doktorandica ili doktorand, poslijedoktorand ili vodiš istraživačku grupu ili projekt – još uvijek stigneš „uskočiti“ na Nacionalni informativni dan Europskog istraživačkog vijeća – 𝗘𝗥𝗖 𝗙𝘂𝗻𝗱𝗶𝗻𝗴 𝗢𝗽𝗽𝗼𝗿𝘁𝘂𝗻𝗶𝘁𝗶𝗲𝘀 𝗳𝗼𝗿 𝗥𝗲𝘀𝗲𝗮𝗿𝗰𝗵𝗲𝗿𝘀 𝗶𝗻 𝗖𝗿𝗼𝗮𝘁𝗶𝗮

Uključi se u online prijenos i saznaj koje ERC prilike i oblici financiranja mogu čekati i tebe!

📅 Kada? DANAS! 10. prosinca 2025. u 10:00 h
🌐 Gdje? Možeš pratiti online, bez registracije, putem poveznice: https://www.youtube.com/live/BhrW76oVBJc?feature=share

❓ Kako postaviti pitanje?
Online sudionici moći će postavljati pitanja putem platforme SLIDO.
Više informacija na: https://bit.ly/48FNxK2

Nacionalni informativni dan Europskog istraživačkog vijeća – 𝗘𝗥𝗖 𝗙𝘂𝗻𝗱𝗶𝗻𝗴 𝗢𝗽𝗽𝗼𝗿𝘁𝘂𝗻𝗶𝘁𝗶𝗲𝘀 𝗳𝗼𝗿 𝗥𝗲𝘀𝗲𝗮𝗿𝗰𝗵𝗲𝗿𝘀 𝗶𝗻 𝗖𝗿𝗼𝗮𝘁𝗶𝗮, organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Agencija za mobilnost i programe Europske unije, u suradnji s Izvršnom agencijom ERC-a (ERCEA).

Nacionalni informativni dan Europskog istraživačkog vijeća, 10. 12. 2025. - prijenos uživo iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.Informativni je da...

Na fotografiji su Iva Tolić, Jelena Bujan i Ana Sunčana Smith. One su naše „znanstvene oscarovke” - dobitnice prestižnih...
08/12/2025

Na fotografiji su Iva Tolić, Jelena Bujan i Ana Sunčana Smith.
One su naše „znanstvene oscarovke” - dobitnice prestižnih projekata Europskog istraživačkog vijeća (European Research Council), jednog od najkonkurentnijih programa financiranja istraživanja u Europi.

Europsko istraživačko vijeće je vodeća europska organizacija za financiranje izvrsna istraživanja koja pomiču granice postojećih znanja u svim područjima. Natječaji su izrazito kompetitivni. U pojedinim pozivima financira se tek oko 10 –15 % prijava, pa ERC grantove dobivaju samo najhrabrije, najinovativnije ideje s potencijalom za velike iskorake i znanstvene proboje, zbog čega se ERC smatra „zlatnim standardom“ istraživačkog financiranja u Europi.

👉 Ako si znanstvenik ili znanstvenica, doktorandica ili doktorand, poslijedoktorand ili vodiš istraživačku grupu ili projekt, ne propusti Nacionalni informativni dan Europskog istraživačkog vijeća (ERC) – ERC Funding Opportunities for Researchers in Croatia, koji će se održati 10. prosinca 2025.

Uključi se u online prijenos i saznaj koje ERC prilike i oblici financiranja mogu čekati i tebe!
📅 Kada? 10. prosinca 2025. u 10:00 h
🌐 Gdje? Možeš pratiti online, bez registracije, putem poveznice: https://www.youtube.com/live/BhrW76oVBJc?feature=share
Poveznica će biti aktivna 10. prosinca u 10:00 h.

❓ Kako postaviti pitanje?
Online sudionici moći će postavljati pitanja putem platforme SLIDO.
Više informacija na: https://bit.ly/48FNxK2

Nacionalni informativni dan Europskog istraživačkog vijeća – 𝗘𝗥𝗖 𝗙𝘂𝗻𝗱𝗶𝗻𝗴 𝗢𝗽𝗽𝗼𝗿𝘁𝘂𝗻𝗶𝘁𝗶𝗲𝘀 𝗳𝗼𝗿 𝗥𝗲𝘀𝗲𝗮𝗿𝗰𝗵𝗲𝗿𝘀 𝗶𝗻 𝗖𝗿𝗼𝗮𝘁𝗶𝗮, organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Agencija za mobilnost i programe Europske unije, u suradnji s Izvršnom agencijom ERC-a (ERCEA).

Hvala, ZAGREB SCICOMM FORUM! 💙Završio je Zagreb Science Communication Forum 2025 i po glavi nam se vrti velik broj ideja...
05/12/2025

Hvala, ZAGREB SCICOMM FORUM! 💙

Završio je Zagreb Science Communication Forum 2025 i po glavi nam se vrti velik broj ideja. Jučer smo se u Zagrebu družili sa znanstvenicima, komunikatorima, donositeljima odluka, novinarima i studentima oko jednog velikog pitanja:

Kako možemo komunicirati znanost jasnije i razumljivije te kako možemo osnažiti znanstvenike da svoja istraživanja jasnije komuniciraju izvan svojih labosa?

Razgovarali smo o tome kako složene teme učiniti razumljivima, graditi povjerenje između znanstvenika i javnosti, pokazati zašto je istraživanje važno u našem svakodnevnom životu i podržati znanstvenike da što više vremena provode radeći odličnu znanost, a manje boreći se da ih se čuje.

Hvala svima koji su došli, postavljali pitanja, propitkivali i dijelili svoje ideje – zbog vas znanstvena komunikacija ima smisla. 🧡

Nevidljive čestice iz kozmetike i elektronike završavaju u mulju koji gnoji našu zemlju! Dobre vijesti! Njihove količine...
27/11/2025

Nevidljive čestice iz kozmetike i elektronike završavaju u mulju koji gnoji našu zemlju! Dobre vijesti! Njihove količine nose zanemariv do nizak rizik za okoliš, a dosadašnja primjena mulja u poljoprivredi pokazala se sigurnom. I najbolje od svega, mi znamo kako to točno izmjeriti i pratiti.🧐

Jeste li znali da sićušne metalne nanočestice (manje od tisućinke vlasi kose) iz vaše kreme za sunčanje, odjeće ili elektronike na kraju završe u pročišćivačima otpadnih voda? Tamo se većinom uhvate u mulju, u kojem se skriva između deset milijuna i trideset milijardi nanočestica po gramu, ovisno o metalu i uzorku.

Znanstvenici s IRB-a i Instituta Jožef Stefan razvili su jednostavnu metodu, svojevrsno „povećalo za mulj“, koja im omogućuje da isperu nanočestice i dobiju precizne podatke o njihovoj veličini. Procjena rizika sugerira da današnja primjena mulja u poljoprivredi nosi zanemariv do nizak ekološki rizik te da je dosadašnji način primjene mulja u poljoprivredi siguran za okoliš.

No, oprez je i dalje potreban jer su nanooblici metala pokretljiviji i reaktivniji od svojih „klasičnih“ oblika pa metale poput srebra (Ag) i cinka (Zn) treba posebno pratiti zbog njihove veće reaktivnosti. Zahvaljujući ovom otkriću, komunalna poduzeća i inspekcije sada imaju pouzdan alat za rutinski nadzor mulja i donošenje novih propisa o otpadnom mulju.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Hazardous Materials. Autori su dr. sc. Mavro Lučić (prvi i dopisni autor) i dr. sc. Željka Fiket s IRB-a te dr. sc. Radmila Milačič Ščančar, dr. sc. Janez Ščančar, dr. sc. Bor Arah i dr. sc. Janja Vidmar s Instituta Jožef Stefan, uz potporu Slovenske istraživačke i inovacijske agencije (ARIS, Program P1–0143) i sredstava Europske unije – NextGenerationEU.

Povijesni trenutak za znanost i tehnologiju!U Madridu je danas potpisan Multilateralni međunarodni sporazum o DONES-u (M...
21/11/2025

Povijesni trenutak za znanost i tehnologiju!

U Madridu je danas potpisan Multilateralni međunarodni sporazum o DONES-u (MIDA) kojim se uspostavlja čvrst institucionalni i pravni okvir za upravljanje projektom DONES.

DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source) je međunarodni znanstveno-istraživački projekt čiji je cilj izgradnja naprednog izvora neutrona za testiranje novih materijala potrebnih za buduće fuzijske elektrane, kako bi se ubrzao razvoj sigurne i održive fuzijske energije.

Sporazum pokreće četrdesetogodišnje razdoblje suradnje u području upravljanja, raspodjele resursa i znanstvenog razvoja postrojenja DONES u Escúzaru, pokraj Granade. Prva faza odnosi se na desetogodišnju izgradnju, s planiranim završetkom do 2035. godine, dok se druga faza odnosi na trideset godina znanstvene eksploatacije, sve do sredine 2060-ih.

Sporazum su potpisale institucije koje u ime pet strana, Španjolske, Hrvatske, Italije, Japana i Europske komisije (EURATOM), preuzimaju odgovornost za razvoj, izgradnju i upravljanje DONES-om. To su: DONES España, Institut Ruđer Bošković u ime hrvatskog konzorcija DONES.HR, Talijanski institut za nuklearnu fiziku (INFN), Japanski institut za kvantnu znanost i tehnologiju (QST) i Fusion for Energy, agencija Europske unije za fuzijsku energiju.

Delegaciju Hrvatske na potpisivanju su činili Nj. E. Nives Malenica, Veleposlanica Republike Hrvatske u Kraljevini španjolskoj, Staša Skenžić, načelnik Samostalnog sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje (MZOM), dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a, dr. sc. Tonči Tadić, (IRB), dr. sc. Kristina Tomić Luketić (IRB), Daniela Lučev, savjetnica u Veleposlanstvu RH te dr. sc. Stjepko Fazinić (IRB).

Konzorcij DONES.HR hrvatska je nacionalna znanstvena platforma u međunarodnom projektu DONES, a okuplja ključne istraživačke i akademske institucije s ciljem osiguravanja stručnog doprinosa RH razvoju fuzijske energije. Uz Institut Ruđer Bošković, koji je na čelu konzorcija, DONES.HR čine i Institut za fiziku Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje - FSBradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB), elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB), Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište u Slavonskom Brodu

17/11/2025

Znamo tko je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2025., ali znamo li zbog čega? Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi nagrađeni su za otkrića perifernog imunološkog sustava, regulatornih T-stanica koje sprječavaju da naš imunosni sustav napadne vlastito tijelo. Njihov rad otvorio je put novim terapijama za autoimune bolesti, transplantaciju i onkologiju.

Ovog četvrtka u 16. ciklusu predavanja "Nobel na Ruđeru" će dr. sc. Sonja Marinović objasniti kako su T-stanice promijenile naše razumijevanje imuniteta.

Dr. sc. Sonja Marinović je znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković. Bavi se time kako stanični metabolizam oblikuje imunološki odgovor i napredovanje tumora. Doktorirala je na Medicinskom fakultetu u Rijeci istražujući ulogu imunoloških stanica u razvoju metaboličkog sindroma povezanog s debljinom, a usavršavala se na Francis Crick Institutu i na Sveučilištu veterinarske medicine u Beču.

Nobel na Ruđeru
Nagrada za fiziologiju ili medicinu
20. 11. 2025. u 15:00

Kvantno i 100% sigurno.U eri sve snažnijih kibernetičkih prijetnji, kvantna komunikacija nudi rješenje koje ne ovisi o s...
11/11/2025

Kvantno i 100% sigurno.

U eri sve snažnijih kibernetičkih prijetnji, kvantna komunikacija nudi rješenje koje ne ovisi o snazi računala ili algoritama, već o zakonima kvantne fizike. Time se postavlja nova letvica suverenosti i otpornosti digitalnih sustava: presretanje komunikacije može se detektirati, a kompromitacija ključa spriječiti u startu.

Na Institutu Ruđer Bošković danas su prvi p**a javno predstavljeni funkcionalni gradivni blokovi za kvantnu komunikaciju, izrađeni i integrirani u Hrvatskoj. Današnje predstavljanje pokazuje da Hrvatska, zahvaljujući konzorciju CroQCI, CARNET.hr -u i OiV – Odašiljači i veze, ne čeka na tehnološka rješenja drugih zemalja već tehnologiju gradi kod kuće, suvereno, domaćim znanjem i tehnologijom.

Cijeli tekst pročitajte na linku u komentaru - >

10/11/2025

Znamo tko su laureati, ali znamo li što su zapravo pokazali? John Clarke, Michel H. Devoret i John M. Martinis osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku 2025. jer su dokazali da se kvantna mehanika može “vidjeti” i u elektroničkim sklopovima velikim poput računalnog čipa. Kvantno tuneliranje i kvantizirane razine energije nisu ostale u mikrosvijetu postale su mjerljive u supravodljivim krugovima i otvorile su put današnjim kvantnim tehnologijama.

O svemu tome ćete čuti iz prve ruke na drugom predavanju ciklusa “Nobel na Ruđeru”.

Dr. sc. Mario Stipčević s IRB-a, znanstveni savjetnik u trajnom izboru na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je 1994. je u području eksperimentalne fizike visokih energija na LHC ATLAS-u na Sveučilištu Savoie u Chamberyju u Francuskoj. Nakon što je 2004. godine nagrađen za izum kvantnog generatora slučajnih brojeva, njegovi su se interesi okrenuli kvantnoj informaciji. Od 2014. godine voditelj je Istraživačke jedinice za fotoniku i kvantnu optiku Centra izvrsnosti CEMS za napredne materijale i senzorske uređaje a 2015. osniva i istoimeni laboratorij na Zavodu za eksperimentalnu fiziku.

Nobel na Ruđeru – Fizika
13. 11. 2025. u 15:00,

Address

Bijenička Cesta 54
Zagreb
10000

Telephone

+ 385 1 4571 269

Website

https://www.irb.hr/Uvjeti-koristenja-mreznih-stranica

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut Ruđer Bošković posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram