17/03/2026
Menopauza se dijagnosticira retrogradno, kao posljednja menstruacija - ali menopauzalna tranzicija može trajati tri, pet, sedam pa i deset godina. To je zasigurno razdoblje da ozbiljno počnemo ulagati u svoje tijelo. S menopauzom dolazi i biološko starenje, a time i češća pojava bolesti povezanih s dobi. Pad estrogena izravno je povezan s porastom kardiovaskularnih bolesti, koje postaju jedan od vodećih uzroka smrti žena u klimakteriju i seniju.
Osteoporoza, sustavna bolest koštanog sustava i neposredna posljedica pada estrogena, jedna je od najznačajnijih komplikacija peri i postmenopauze. Smanjena gustoća kostiju ima dugoročne posljedice na kvalitetu života. Promjene na sluznicama – oka, usne šupljine i vagine, te promjene na koži vidljive su posljedice gubitka kolagena, potkožnog masnog tkiva i smanjene sposobnosti kože da zadržava vlagu. Koža, svojim starenjem, jasno otkriva biološku dob i odraz je hormonalnih promjena: gubitak progesterona i smanjena aktivnost estrogena vidljivi su na svakom koraku.
Zato je ulaganje u sebe ključno. Tjelesna aktivnost ne štiti samo kosti, već i mentalno zdravlje. Intelektualna stimulacija održava mozak aktivnim i može usporiti kognitivne promjene. Ples, kao aktivnost koja spaja tijelo i emocije, pokazuje se posebno korisnim u zaštiti od kognitivnog propadanja, uključujući Alzheimerovu bolest. Briga o emocionalnom i mentalnom zdravlju često je zanemarena, ali jednako važna kao i briga o tijelu. Promjene raspoloženja ili psihička osjetljivost nerijetko su posljedica hormonalnih promjena, pada estrogena i progesterona, ključnih regulatora brojnih neurobioloških procesa. I zato, briga za zdravlje ne počinje u menopauzi, nego puno ranije – već u tridesetima. Odabirom životnih navika, njegom tijela i uma, biramo i kvalitetu života u godinama koje dolaze.
