28/06/2019
Ishijas
Ishijas je sijevajuća bol koja obično počinje na jednoj strani stražnjice i sijeva dolje po stražnjem dijelu bedra prema stopalu. Osjećaji mogu uključivati ukočenost, peckanje ili osjećaj zapaljenog kabla u nozi. Bolovi u leđima su česti prije pojave ishijasa. Ako bol sijeva u prednji dio noge, vjerojatno je da imate spazam mišića prednjeg dijela bedra. Ako se bol javlja u bočnoj strani noge, tada su vjerojatno napeti mišići priključeni na iliotibijalni trakt (tanka opna koja proizlazi iz vrha zdjelice po vanjskoj strani bedra i veže se na vanjsku stranu potkoljenice).
Kod ishijasa mjesto boli nije i mjesto uzroka. Bol je posljedica pritiska na živac. U većini slučajeva uzroci pritiska na živac su podsvjesna kronična napetost mišića i konstantna agitacija mišića donjeg dijela leđa. Konstantno je pobuđen i signal koji dolazi iz mozga, a posljedica je navike zbog čestog stresa ili iznenadne ozljede. Iako je takav akcijski uzorak naučen, on se također može zamijeniti novim. Somatskim vježbama jednostavno uklonimo uzroke pritiska na živac. Ishijas možemo ukloniti razvijanjem odgovarajuće kontrole mišića; kada ih opustimo, učinimo ih spremnima na kontrolu iz mozga.
Signal boli putuje duž bedrenog ili ishijatičnog živca koji ima korijen u području lumbalnih kralježaka L4 i L5 te sakralnih kralježaka S1, S2 i S3. Zbog uklještenja živca unutar intervertebralnog područja L4, bol obično sijeva u bedro, a u području L5 u taban, nožne prste i gležanj. Bolovi i odrvenjenost se mogu javiti i između palca i drugog prsta.
Ishijas je najčešći problem ljudi koji imaju jako zakrivljen donji dio leđa (lordoza) i/ili su nagnuti u stranu (skolioza). Kombinacija tih stanja uzrokuje smanjenje prostora kroz koji prolaze korijeni živaca. Stisak živaca tako uzrokuje vrlo vruć osjećaj boli u stražnjici i nozi.
lŠto su tegobe tvrdokornije i kompleksnije, vježbe kliničke somatike potrebno je kombinirati
s aktivnom terapijom, a opisane vježbe AEQ kliničke somatike donijeti će olakšanje.
Sindrom piriformisa je rjeđi od klasičnog ishijasa jer nema kompresije ishijatičnog živčanog vlakna u području L5. Međutim, ta je bol vrlo slična onoj ishijatičnoj. Nastaje zbog iritacije ishijatičnog živca kao posljedica kompresije u stražnjici – pritiskom mišića piriformisa na živac, jačina boli proporcionalna je s mišićnom kontrakcijom što dovodi do dugotrajne napetosti ili neposrednog pritiska na mišić.
Kod nekih osoba ishijatični živac prolazi preko mišića stražnjice, kod drugih okolo. Međutim, sam prolaz kroz mišiće nije dovoljan za nastanak boli. Ona nastupa kada je mišić kronično napet zbog senzorno-motorne amnezije.
Treći oblik ishijasa nastaje kada se potrga spinalni disk i sadržaj ekstrudiranog diska (nucleus pulposus) pritisne živac ili se on ukliješti između lumbalnih kralježaka L3 i L5 koji kolabiraju. Ovakav oblik ishijasa je rijedak, a dijagnoza se može potvrditi samo magnetskom rezonancijom.
Rijedak je i ishijas koji je posljedica suženih prolaza kroz koje prolaze korijeni živaca iz kralježnice (foramen), a uzrok je rast kostiju. Posljednja dva oblika ishiasa obično zahtijevaju kirurški zahvat. Trajno ozdravljenje je moguće samo ako nakon medicinskog ozdravljenja radimo vježbe protiv mišićne kontrakcije, a koja je u takvim slučajevima uvijek prisutna i zapravo je i uzrokovala oštećenje diska. Nažalost, kirurški zahvat dodatno poveća mišićnu napetost.
Klinička somatika smanjuje ili uklanja nepravilno držanje tijela i nepravilne mišićne kontrakcije. Mozak se preusmjerava na nove navike kretnji, svjesno težimo određenom pokretu i tako opuštamo napete mišiće u onim dijelovima tijela koji su bili uključeni u štetan obrazac pokreta. Kada upravljamo pokretom, istodobno razvijamo mekoću i raznolikost kretanja.
Budući da oboljeli od ishijasa imaju veću mogućnost ozdravljenja, kirurški zahvat preporučujem kao posljednju mogućnost.
Pomoć
Ako pritisak na živac uzrokuje napet mišić, rješenje je u načelu vrlo jednostavno: somatske vježbe pomažu poboljšati senzorno-motorni obrazac pokreta i mišićnu kontrolu te stvaraju drugačije obrasce pokreta i navika. Ako zamislimo mišiće leđa poput tetive luka, a mišiće kralježnice kao luk, bolje ćemo razumjeti što se događa kada napetost mišića leđa poraste i izgubi se sposobnost opuštanja tog dijela tijela. Tetiva na luku drži luk savijen, onako kao što i nepravilna napetost mišića leđa uzrokuje zakrivljeno držanje tijela s grbom na gornjem dijelu leđa. Ona nastaje zbog potrebe položaja glave i pogleda u horizontalnoj ravnini (savijena leđa). Uobičajena posljedica takvog držanja tijela su bolovi u donjem dijelu leđa, slaba rotacija i otežano kretanje ili hodanje, a nakon udarca ili ozljede tomu se pridružuje i nagnutost na bočnu stranu. Napetost na strani nagiba tako postaje još veća. Kombinacija savijenih leđa i lateralnog nagiba uzrokuje pritisak na korijene živaca koji izlaze iz kralježnice
Prekvalifikacija držanja tijela i kretanja brzo i bezbolno smanjuje i uklanja pritisak na živac i uklanja bol. Pri sindromu piriformisa uklanjanje boli još je brže i jed- nostavnije. Čim se napetost mišića piriformisa oslobodi i mobilnost normalizira, bol se smanji i uskoro potpuno nestaje.
Iz knjige " Put iz kroničkih bolova; AEQ klinička somatika" iz koje možete naučiti potrebno razumijevanje uzroka koji dovedu do išijasa i naučiti vježbe AEQ klinične somatike za povećanje mogućnosti opuštanja kronički napetih mišića, koji su glavni uzrok išijasa.
